Popucali steznici
Skrivanje i oslobađanje ženskog tijela
Tijekom 19. stoljeća došlo je do snažnog preokreta u odnosu između spolova. Kakav je to utjecaj imalo na žene, alegorijski se pokazalo u tada prevladavajućem stilu odijevanja. Što je više neka žena htjela udovoljiti društvenim zahtjevima „kreposti“ i „morala“, to su manje smjele biti vidljive njezine obline. Ovo pokrivanje i prikrivanje žene smatralo se prirodnim sve dok nisu nastala prva napuknuća i dok polako nije započela radikalna promjena društva.
Emilie Flöge Modna dizajnerica (1874. – 1952.)
Vrlo brzo je Emilie Flöge u stezniku prepoznala simbol luđačke košulje društva u koju je svezan njezin spol. U ovim oklopima od ribljih kostiju i čeličnih vrpci žene su bile degradirane u tvorevine fantazije kojima je potreban oslonac, koje oduzimaju dah i kojima je oduzet dah. Ovom neodrživom stanju suprotstavila je takozvanu reformsku haljinu. U svojem bečkom modnom salonu „Sestre Flöge“, koji je osnovala 1904. godine zajedno sa sestrama, prodavala je nestrukirane haljine. Njezin salon uskoro je postao središtem mode u Beču. Zapošljavala je do 80 krojačica i održavala kontakte s vodećim europskim dizajnericama, poput Coco Chanel. „Žene bi najprije morale imati pravo disati, a sve ostalo bi uslijedilo nakon toga“, mislila je Flöge. Umjetnici bečke secesije, uključujući i muškarce, podržavali su je u njezinoj misiji. Arhitekt Adolf Loos napisao je članak protiv vladajuće ženske mode, a Koloman Moser, Gustav Klimt i drugi umjetnici bečkih radionica skicirali su za nju haljine i nakit. Do Klimtove smrti 1918. godine bila je njegova glavna osoba od povjerenja. Godine 1938. morala je zatvoriti svoj modni salon, jer je pripajanjem Austrije nacističkoj Njemačkoj izgubila najveći dio svoje klijentele. Preminula je 26. svibnja 1952. godine u Beču.
Rosa Mayreder Umjetnica, pobornica ženskih prava (1858. – 1938.)
Žena koja je vrlo rano započela borbu protiv društvenog ograničavanja ženskog tijela, bila je Rosa Mayreder. Moja „mržnja prema stezniku kao alatu za sputavanje s vremenom je toliko narasla, da sam ga s osamnaest godina jednostavno skinula“, napisala je. U to vrijeme, 1876. godine, bila je gotovo čitavu generaciju ispred svojeg vremena. Godine 1902. bitka protiv steznika još uvijek ni izdaleka nije bila dobivena te je ona, u međuvremenu kao članica glavnog odbora Općeg austrijskog udruženja žena, u ožujku 1902. godine cijeli broj svojeg časopisa ,,Dokumenti žena” („Dokumente der Frauen“) posvetila ovoj temi. Utjecajni ljudi iz svijeta kulture i medicine pisali su u njemu protiv steznika i o njegovoj štetnosti za zdravlje. Ovaj je broj časopisu donio najveći uspjeh u tijeku njegova postojanja. Rosa Mayreder bila je nadarena slikarica, čije su slike izlagane od Beča preko Berlina do Chicaga, a bila je i spisateljica te je napisala libreto za operu „Corregidor“ Huga Wolfa te je objavljivala novele i romane. Njezina najveća snaga pokazala se u filozofskim i socijalno-znanstvenim esejima. U njima se okomila protiv fiksiranja uloga i diskriminacije žene stvarajući klasike poput „O kritici ženstvenosti” („Zur Kritik der Weiblichkeit“, 1905.), „Spol i kultura” („Gechlecht und Kultur“, 1923.) i „Posljednji Bog” („Der letzte Gott“, 1933.). Preminula je 1938. godine u Beču.
Bertha von Suttner Spisateljica i aktivistica za mir (1843. – 1914.)
Međunarodna mirovna konferencija održana 1907. godine u Den Haagu za europske je pacifiste predstavljala istinsku frustraciju. Naročito je austrijska spisateljica i aktivistica za mir Bertha von Suttner vidjela nadolazeću tragediju za čovječanstvo. Pacifiste su smatrali nemuževnim izdajnicima domovine. Ne čudi dakle što je Bertha von Suttner vodila uzaludnu borbu za mir, iako je njezin roman „Dolje s oružjem!“ („Die Waffen nieder“, 1889.) odmah nakon pojavljivanja postao bestselerom. Alfred Nobel, koji je otkrićem dinamita postao jednim od najbogatijih ljudi na svijetu, velikodušno je podržavao mirovne inicijative Berthe von Suttner, koja je 1873. godine nekoliko tjedana bila njegova privatna tajnica, a on je čak bio članom Austrijskog društva za mir. Čvrsto uvjerenje Berthe von Suttner da ratovi zapravo nisu neizbježni, što je bilo suprotno tada uvriježenom mišljenju, mediji su ismijali. Proglasili su je histeričnom i ipak samo ženom, svodeći tako njezinu herojsku borbu za mir na borbu spolova. „Muškarci su s Marsa, žene s Venere“, glasio je njihov argument. 1. prosinca 1905. godine Bertha von Suttner držala je predavanje o mirovnom pokretu u Wiesbadenu, kad su je pozvali da podmiri poštarinu za nedovoljno frankiran telegram. U početku se protivila, ali je na kraju ipak platila. „Bilo je vrijedno truda“, zabilježila je poslije u svom dnevniku; konačno, kuverta je sadržavala vijest da joj je dodijeljena Nobelova nagrada za mir. Položaj pacifista bio je teži nego ikad prije, cijela je Europa slutila – ili čak željela – predstojeći rat. Bertha von Suttner planirala je još jedan veliki Svjetski mirovni kongres, koji se trebao održati u jesen 1914. godine u Beču. Ipak, preminula je 21. lipnja 1914. godine u 71. godini života. Tjedan nakon toga ispaljeni su prvi hici u Sarajevu, koji su vodili u Prvi svjetski rat.
Clara Sperlich-Tlučhoř Pedagoginja (1869. – 1939.)
„Njezino je držanje pognuto prema naprijed, grudni koš uvučen, a zdjelica tek blago izvijena. Zabrinute majke posežu za steznicima ili držačima za ispravno držanje u borbi protiv ovih estetskih nedostataka, što nije daleko od barbarstva luđačke košulje!“. Clara Sperlich-Tlučhoř bila je strastveni borac protiv steznika. Kao učiteljica tjelesne kulture najstrože je osudila njegovu upotrebu i čitav se život uporno zalagala za uvođenje sportskih vježbi za djevojčice kao protumjeru ovom mučenju. Na prijelazu stoljeća napisala je brojne sastave na ovu temu, u kojima je obrazložila da vježbanje i sport, uz blagonakloni učinak na fizičko zdravlje, pozitivno utječu i na psihu i socijalno ponašanje učenica. Osmislila je niz vježbi za nastavu tjelesne kulture i sporta, koje su u prvim desetljećima 20. stoljeća postepeno uvrštene u nastavni plan i program. Tih je godina objavila i važne pedagoške radove poput „Njega zubi naše djece u školskoj dobi“ („Die Zahnpflege unserer Schulkinder“, 1916.) i „Povećana higijena u svrhu sprečavanja zaraznih bolesti“ („Erhöhte Reinlichkeitspflege zur Verhütung ansteckender Krankheiten“, 1921.).
Emilie Flöge
Emilie Flöge
Rosa Mayreder
Bertha von Suttner
Die Waffen nieder!
Clara Sperlich