Znanost je ženskog roda
Izlazak iz sjene muškaraca
Danas se predrasude u vezi obrazovanja žena doimaju apsurdnim, ali su 1900. godine još smatrane činjenicama: djevojčice su previše površne, njihova želja za visokim obrazovanjem proizlazi iz histerije, ženski mozak nije sposoban učiti, obrazovane žene postaju „muškobanjaste“. Danas udio žena što se tiče položenih matura i završenih fakulteta iznosi 60%.
Lise Meitner Fizičarka (1878. – 1968.)
Od 1896. godine u Beču je bilo moguće polagati eksternu maturu koja je omogućavala upis na fakultet. Ovaj je oblik ispita zrelosti Lise Meitner položila 1901. godine. Nakon konvencionalne izobrazbe za nastavnicu francuskog jezika doktorirala je 1906. godine s temom „Toplinska vodljivost u nehomogenim tijelima“ kod Ludwiga Boltzmanna. Potom je otišla u Berlin, gdje je s kemičarom Ottom Hahnom istraživala u podrumu, jer joj kao ženi nije bilo dopušteno kročiti u Institut. Na posljetku je postala asistentica Maxa Plancka, iako je on prethodno smatrao da je „krajnje pogrešno (…) da se žene primaju na fakultet“. Godine 1926. postala je profesorica nuklearne fizike, ali je 1933. godine, unatoč intervencijama Maxa Plancka, kao židovka izgubila dozvolu za podučavanje. Tijekom egzila u Stockholmu surađivala je s Ottom Hahnom, skovala termin „nuklearna fisija“ te 1939. objavila izračune energije koja se oslobađa tim procesom. To je vodilo k tomu da je znanstvenica, koja je uvijek bila pacifistica, nakon prve atomske bombe u Hirošimi smatrana „majkom atomske bombe“ te je proglašena „Ženom godine“ u SAD-u. Međutim, 1946. godine samo je Ottu Hahnu dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju za pronalazak nuklearne fisije. Lise Meitner je sveukupno 47 puta nominirana za Nobelovu nagradu, ali joj ona nikada nije dodijeljena. Ipak, postala je prvom ženskom članicom Austrijske akademije znanosti u prirodoslovnoj klasi.
Marie Jahoda Sociologinja (1907. – 2001.)
Marie Jahoda rođena je u asimiliranoj židovskoj obitelji u Beču. Godine 1926. započela je izobrazbu za učiteljicu na novoosnovanom bečkom Pedagoškom institutu te je paralelno upisala studij psihologije i filozofije na Sveučilištu. Početkom tridesetih godina prošlog stoljeća predavala je u raznim bečkim školama. Nakon što je zbog antisemitskih razloga otpuštena iz službe, angažirala se u politici i sociologiji. Svjetski poznata postala je studijom „Nezaposleni iz Marienthala“ („Die Arbeitslosen von Marienthal“, 1933.), koju je objavila sa suprugom Paulom Lazarsfeldom i Hansom Zeiselom. Detaljnim promatranjima i ispitivanjima 478 obitelji došli su do zaključka da dugotrajna nezaposlenost ne dovodi do pobune nego prije do rezignacije i gubitka osjećaja vlastite vrijednosti. U studenome 1936. godine Marie Jahoda proglašena je revolucionarnom socijalisticom te je u okviru sudskog postupka koji je uslijedio osuđena na tri mjeseca tamnice i jednu godinu pritvora. Nakon masivnih međunarodnih prosvjeda – studija „Marienthal“ već je bila prevedena na mnogobrojne jezike i imala je dalek odjek – prijevremeno je puštena iz pritvora. Unutar 24 sata napustila je Austriju, prvo je otputovala u Veliku Britaniju, a 1945. u SAD gdje je 1949. imenovana profesoricom socijalne psihologije na Sveučilištu u New Yorku. U Veliku Britaniju vratila se 1958. godine, gdje joj je 1965. godine na Sveučilištu u Sussexu kao ženskoj profesorici po prvi put u povijesti britanskih društvenih znanosti povjereno osnivanje Odsjeka za socijalnu psihologiju. Nikada nije primila poziv da se vrati u Austriju.
Elise Richter Romanistica i sveučilišna profesorica (1865. – 1943.)
Elise Richter je 1897. kao prva žena u Austro-Ugarskoj položila maturu na Akademskoj gimnaziji u Beču, te je iste godine upisala fakultet kako bi studirala romanistiku, opću lingvistiku, klasičnu filologiju i germanistiku. Ona je ujedno bila i prva žena koja je habilitirala na Sveučilištu u Beču (1907.) te zatim postala prva izvanredna sveučilišna profesorica u Austriji. Njezina nastojanja da dosegne titulu redovne profesorice bila su uzaludna. Pored predavačkog i istraživačkog rada osnovala je 1922. godine Društvo fakultetski obrazovanih žena Austrije koje je vodila do 1930. godine. Redovito je objavljivala radove i od 1928. godine vodila je Institut za fonetiku Sveučilišta u Beču, ali se ipak cijelog života susretala s otporom čak i iz akademskih krugova i morala se boriti za priznanje. Antisemitske sankcije u vrijeme nacionalsocijalista nakon pripajanja Austrije, za Richter su predstavljale kraj njezine akademske karijere. Oduzeta joj je dozvola za predavanje i 1942. godine deportirana je sa sestrom Helenom u geto u Terezinu, gdje su obje izgubile život. Danas jedna dvorana u glavnoj zgradi Sveučilišta u Beču kao i nagrada Njemačkog društva romanista, koje nose njezino ime, podsjećaju na život i djelo Elise Richter.
Käthe Leichter Sociologinja i socijaldemokratska političarka (1895. – 1942.)
Doprinos Käthe Leichter razvoju socijaldemokratskog pokreta u Austriji ne može se dovoljno naglasiti. Njezino političko i novinarsko djelovanje, kako službeno tako i u ilegali, bilo je opsežno sve do njezina uhićenja u svibnju 1938. godine. Iako je 1914. godine tužbom ishodila odobrenje za upis na studij političkih znanosti na Sveučilištu u Beču, završne je ispite morala polagati u Heidelbergu. Doktorirala je 1918. godine uz pohvalu Maxa Webera nakon čega se vratila u Beč, gdje je upoznala svojeg budućeg supruga, novinara Otta Leichtera. Postala je članicom Socijaldemokratske radničke partije te je od 1919. do 1934. godine bila njezina dopredsjednica, istovremeno baveći se pitanjima obrazovanja i zapošljavanja žena. Od 1925. godine bila je zadužena za ustrojstvo Odjela za žene u bečkoj Radničkoj komori. Mjerama Dollfußovog režima protjerani u ilegalu, Käthe i Otto Leichter bili su tajni suosnivači Revolucionarnih socijalista Austrije. Njihova politička djelatnost prisilila je obitelj Leichter na bijeg u SAD 1938. godine, što je uspjelo samo ocu i dvojici sinova. Käthe Leichter je ostala, Gestapo ju je uhitio, pritvorio i 1940. godine premjestio u ženski koncentracijski logor Ravensbrück. Dvije godine nakon toga izgubila je život u okviru nacionalsocijalističkog programa eutanazije u psihijatrijskoj bolnici Bernburg/Saale.
Lise Meitner
Marie Jahoda
Elise Richter
Elise Richter
Käthe Leichter
Käthe Leichter