Klimtove mecene u

„Beču oko 1900. godine“

Alma Mahler, 1899

Friederike Beer-Monti, 1913

Eugenia Primavesi

Berta Zuckerkandl,1908

Moderna trgovina umetničkim delima u Beču se razvila tek relativno kasno, tako da je usled toga lični odnos između umetnika i kolekcionara mogao duže da se očuva. U Beču su oduvek postojali veliki kolekcionari, valja se samo setiti carske porodice, plemićkih porodica ili rimokatoličke crkve. Oko 1800. godine, taj odnos „dvorskog umetnika” i naručitelja dela promenio se usled formiranja nove ekonomske i obrazovne elite koja se istovremeno razvijala. Izvan plemićkih krugova su stasali kolekcionari i oduševljavali se savremenom umetnošću – u jednom trenutku u kome ni izbliza još nije bila donesena odluka o tome kojim putevima treba da nastave mladi umetnici.

Nakon svojih „skandalima propraćenih” godina i uzbuđenja oko Betovenovog friza i slika za fakultet, Klimt se na početku novog stoleća sve više udaljava od naručilaca javnih poslova. Krupni industrijalci, građanski krugovi, i to pre svega iz jevrejskih delova Beča, okupljaju se oko proslavljenog majstora. Ali Klimt je dobio i brojne poslove u kontekstu secesije osnovane 1897. godine i 1903. formiranih Bečkih radionica i njihovih suosnivača Jozefa Hofmana, Kola Mozera i Frica Verndorfera. U ovoj skupini kolekcionara i umetnika valja pomenuti brojna zvučna imena, a među njima sasvim posebno i Sonju Knips, Karla Vitgenštajna, Evgeniju i Ota Primavezi, Adelu i Ferdinanda Bloh-Bauer, Bertu i Emila Cukerkandl, Karla Rajninghauza kao i verovatno najveće kolekcionare Klimta: Serenu i Avgusta Lederer. Oni su bili prvi vlasnici čuvenih slika ovog umetnika, a u njihovom posedu nalazili su se i njegovi brojni radovi na papiru. Neretko su se obraćali ovom slikaru sa veoma konkretnim željama – da naslika portret supruge ili ćerke. Ni jedan drugi Bečki slikar nije na toliko prefinjen način ispunjavao želje Bečkog građanstva za otmenošću kao što je to činio Gustav Klimt, niko drugi nije toliko majstorski inscenirao raskorak između ornamenta i erotike.

Neke Klimtove mecene ga podržavaju i u teškim finansijskim situacijama, odnosno angažuju se oko spašavanja Klimtovog „kulturnog dobra”. U tom smislu pored Karla Rajninghausa posebno treba zahvaliti Avgustu i Sereni Lederer, što je „Betovenov Friz” nakon zatvaranja izložbe secesije 1902. Ostao očuvan. I Klimtove slike sa fakulteta „Jurisprudencija” i „Filozofija” nalazile su se u zbirci porodice Lederer, dok 1945. godine usled rata nisu izgorele u zamku Imendorf u Donjoj Austriji.

 Fric Verndorfer, finansijer Bečkih radionica, pokrovitelj je uređivanja ateljea Gustava Klimta, koji je do današnjeg dana dobrim delom očuvan. Iz poštovanja prema majstoru moderne, on je nameravao da o svom trošku okreči Klimtov atelje na njegov 50. rođendan (1902.) u Beču, Jozefšteter štrase 21 i da ga opremi dragocenim nameštajem Bečkih radionica

projektovanim od strane Jozefa Hofmana. Planirano „iznenađenje” međutim nije promaklo Klimtu koji je upravo tada aktivno radio na pripremama za izložbu secesije. Uputio je molbu da se „preuređivanje” sprovede nakon okončanja izložbe. Klimtov omiljeni fotograf Moric Ner je dokumentovao uređivanje za potonje generacije

Klimt lično (1862-1883)

Gustav Klimt je rođen u vremenu koje je nosilo pečat historizma a koje je vodilo ka moderni. Njegova porodica je živela u skromnim uslovima. Otac, Ernst Klimt (1834-1892), sa svojih osam godina zajedno sa roditeljima se preselio iz severne Bohemije u Beč i školovao za...

Klimt i „Umetnička kompanija“ (1883-1892)

Friz u muzeju Kunsthistorisches, Beč, 1890/91Na osnovu dotadašnje dobre saradnje u okviru škole primenjene umetnosti, Gustav Klimt, Ernst Klimt (1864-1892) i Franc Mač (1861-1942) su 1883. godine oformili „Umetničku kompaniju“. Njihovo identično stručno i stilsko...

Klimtove „Fakultetske slike“ za Univerzitet u Beču (1894-1907)

Retki su projekti u istoriji austrijske umetnosti koji su od samog početka bili podložni tolikom otporu. Alma Mater Rudolfina Hajnriha Ritera fon Ferstela dovršena je 1883. godine kao jedna od istorijskih monumentalnih građevina na bečkoj kružnoj ulici Ringštrase u...

Klimt i Bečka secesija (1897-1905)

Osnivanje Bečke secesije važi za prepoznatljivi znak umetničke obnove u „Beču oko 1900. godine“ i kao trenutak rađanja Bečkog jugendstila. Nezadovoljni tadašnjom izložbenom politikom i ohrabreni prethodnim osnivanjima secesije u Parizu i Minhenu, 23 umetnika, a među...

Klimtovi pejzaži (1898-1917)

-Naročito poznat po svojim alegorijama i damskim portretima, Gustav Klimt se prilično kasno posvetio slikanju pejzaža. Prvi radovi ovog likovnog roda potiču iz 1898. godine [1], kad je već bio predsednik tek osnovane Bečke secesije. Zamršena kulturnopolitička...

Klimt i crtanje

Zagrljeni par (studije za „Beethovenfries“), 1902., muzej Leopold, BečProfil devojke sa šeširom i pelerinom,1897/98., muzej Leopold, BečDevojka dok oblači čarape, 1908/09., muzej Leopold, BečDevojka dok oblači čarape, 1908/09., muzej Leopold, BečKlimtovi crteži su...

Betovenov friz Gustava Klimta (1902)

Beethovenfries, uža strana: Neprijateljske sile, bolest, ludilo, smrt, požuda, strast, nesrazmernost, briga koja izjedaKao jednu od važnih izložbi Bečke secesije treba pomenuti 14. izložbu (15. april – 27. jun 1902), koja je te 1902. godine u potpunosti bila posvećena...

Klimt i palata „Stoklet“ (1904-1909)

IščekivanjeDrvo životaIspunjenjeDrvo života„Zdanje Stoklet je zaista veoma, veoma lepo. Fotografije ne mogu da dočaraju njegov prizor ili predstavu o njemu. I bašta je lepša od svih očekivanja [...] I kada prolazim kroz taj prostor – javlja se najsnažnije sećanje na...

Klimtov „zlatni period“ (1903/05-1911)

Portret Adele Bloh-Bauer I, 1907., nova galerija, NjujorkUmetnost Gustava Klimta nije svakome bila dostupna. Ljudi koji su ga angažovali su uglavnom bili muškog pola i pripadali su višem sloju građanstva. Dela čija izrada mu je poveravana bila su ogledalo Bečkog...

Klimt i Emili Flege

Gustav Klimt i Emilie Floge u bašti Vile Oleander, 1910Gustav i Emilie u veslaču, 1909Između 1902 i 1904, Gustav Klimt je nacrtao portret Emili Flege, za koju je od njihovog upoznavanja 1890-ih godina ostao vezan do kraja života. Ova slika prodata je još 1908. godine...

Klimt i izložba „Kunstschau“ (1908/1909)

Žig za umetničku predstavu 1908., muzej Leopold, Beč1908. godine, car Franjo Josip je „svečanom povorkom u slavu carskog jubileja“ obeležavao 60- u godišnjicu od svog dolaska na presto. Razni umetnici su učestvovali u uređivanju ove svečane povorke, a to je učinio i...

Klimt i prikazi životnog ciklusa (1903-1915)

Smrt i život, prvi prikaz, 1910/11., muzej Leopold, BečNada II, 1907-1908., muzej modernih umetnosti, NjujorkNada I, 1903/04., nacionalna galerija u Kanadi, OtavaPored reprezentativnih portreta dama iz društvenog života Beča i inovativnih slika pejzaža iz regiona...

Klimtov poslednji atelje (1912-1918)

Gustav Klimt je radio skoro 20 godina u ateljeu usred obrasle bašte u Jozefštatu. Nakon demoliranja te zgrade, uz pomoć svog kolege umetnika Feliksa Albrehta Herte od 1912. godine pronalazi očaravajuću kućicu sa velikom baštom u XIII. Bečkom okrugu, u ulici...